<?xml version="1.0" encoding="utf-8"?>
<rss version="2.0">
<channel>
<title>Infopedia - Nova pitanja i odgovori</title>
<link>http://infopedija.filozofijainfo.com//qa</link>
<description>Powered by Question2Answer</description>
<item>
<title>Answered: Da li se zemlja nalazi uvek na istom mestu u odnosu na sunce i zvezde u trenutku kad počinje proleće (20. marta)?</title>
<link>http://infopedija.filozofijainfo.com//403/da-li-se-zemlja-nalazi-uvek-na-istom-mestu-u-odnosu-na-sunce-i-zvezde-u-trenutku-kad-pocinje-prolece-20-marta?show=404#a404</link>
<description>

&lt;p&gt;Zemlja ide oko Sunca, a kroz prostor u principu fiksnih zvezda. Njena osa je u principu paralelna sama sebi (kada se menja nagib zemlje od leta do zime i nazad, to se dešava zbog okretanja zemlje oko sunca, a ne zbog naginjanja ose).&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;Pa ipak, ona se malo pomeri svake godine i to za 50.25&quot;. Tako da proleće svake godine dođe 20 minuta ranije. Pa ni zemlja nije više na istom mestu gde je bila prošle godine.&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;U toku milenija ova tačka se pomera, a to se vidi po pomeranju mesta na zvezdanom svodu na kome sunce stoji na početku proleća (tzv. prolećna tačka).&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;Ovo je slika tog pomeranja prolećne tačke.&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;&lt;img alt=&quot;&quot; src=&quot;http://dvogled.rs/wp-content/uploads/2019/02/Equinox_path.png&quot; style=&quot;height:373px; width:638px&quot;&gt;&lt;/p&gt;</description>
<category>Zanimljivosti</category>
<guid isPermaLink="true">http://infopedija.filozofijainfo.com//403/da-li-se-zemlja-nalazi-uvek-na-istom-mestu-u-odnosu-na-sunce-i-zvezde-u-trenutku-kad-pocinje-prolece-20-marta?show=404#a404</guid>
<pubDate>Mon, 04 Feb 2019 12:01:11 +0000</pubDate>
</item>
<item>
<title>Da li je Sagrada Familia jedina crkva u stilu secesije?</title>
<link>http://infopedija.filozofijainfo.com//402/da-li-je-sagrada-familia-jedina-crkva-u-stilu-secesije</link>
<description>

&lt;p&gt;Sagrada Familia je očigledno secesijska crkva, originalnog izraza arhitekte Antonija Gaudija (1852-1926).&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;Slična crkva mi ne pada na pamet, ali je takođe verovatno da to nije jedina secesijska crkva. Koje su druge?&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;Sagrada Familia u Barseloni&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;&lt;img alt=&quot;&quot; src=&quot;http://dvogled.rs/wp-content/uploads/2018/03/sagrada.jpeg&quot;&gt;&lt;/p&gt;</description>
<category>Arhitektura</category>
<guid isPermaLink="true">http://infopedija.filozofijainfo.com//402/da-li-je-sagrada-familia-jedina-crkva-u-stilu-secesije</guid>
<pubDate>Mon, 19 Mar 2018 11:21:57 +0000</pubDate>
</item>
<item>
<title>Ko je reaktivniji, eten ili etan?</title>
<link>http://infopedija.filozofijainfo.com//401/ko-je-reaktivniji-eten-ili-etan</link>
<description></description>
<category>Školstvo</category>
<guid isPermaLink="true">http://infopedija.filozofijainfo.com//401/ko-je-reaktivniji-eten-ili-etan</guid>
<pubDate>Tue, 13 Mar 2018 09:32:49 +0000</pubDate>
</item>
<item>
<title>Answered: Koje evropske države imaju moderne fudbalske stadione?</title>
<link>http://infopedija.filozofijainfo.com//399/koje-evropske-drzave-imaju-moderne-fudbalske-stadione?show=400#a400</link>
<description>

&lt;p&gt;Manje evropske države, kao, recimo, Farska ostrva, Estonija, Letonija, Latvija, Moldavija, Malta, po pravilu nemaju moderne stadione.&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;Izuzeci su Slovenija, Makedonija, Gruzija.&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;Od većih država moderne stadione nemaju&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;&lt;strong&gt;Srbija, Bugarska i BiH.&lt;/strong&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;Na Balkanu, moderne stadione nemaju ni Albanija i Crna Gora. Makedonija i Rumunija imaju moderne stadione, Grčka takođe, Hrvatska ima splitski Poljud koji je većim delom naknadno pokriven.&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;Ako računamo i stadione manje od 10.000 mesta, onda u Srbiji ipak imamo jedan moderan stadion kapaciteta 5174 mesta, onaj na tržnom centru na kome igra FK Voždovac, ali ovde sam prvenstveno mislio na vece stadione.&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;Primeri&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;Prag - Eden arena&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;&lt;img alt=&quot;&quot; src=&quot;http://dvogled.rs/wp-content/uploads/2018/02/CESKA-eden-arena.jpg&quot;&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;Danska - Bornbi arena&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;&lt;img alt=&quot;&quot; src=&quot;http://dvogled.rs/wp-content/uploads/2018/02/DanskaBrondbi.jpg&quot;&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;i desetine drugih koji se mogu naći na &lt;a rel=&quot;nofollow&quot; href=&quot;http://stadiumdb.com/&quot;&gt;stadiumdb.com&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;Belorusija nema natkriven najveći stadion, ali je tu stadion na kome igra tim Bate Borisov - Borisov arena&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;&lt;img alt=&quot;&quot; src=&quot;http://dvogled.rs/wp-content/uploads/2018/02/borisov_arena01.jpg&quot;&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;Jedan manji stadion u Helsinkiju ima natkrivene tribine &lt;a rel=&quot;nofollow&quot; href=&quot;http://stadiumdb.com/stadiums/fin/finnair_stadium&quot;&gt;Sonera Stadium&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;</description>
<category>Zanimljivosti</category>
<guid isPermaLink="true">http://infopedija.filozofijainfo.com//399/koje-evropske-drzave-imaju-moderne-fudbalske-stadione?show=400#a400</guid>
<pubDate>Sat, 17 Feb 2018 14:07:53 +0000</pubDate>
</item>
<item>
<title>Izračunaj rastvorljivost soli na 20 stepeni ako se zna da se u 16,5 grama rastvarača rastvori 6 grama soli.</title>
<link>http://infopedija.filozofijainfo.com//383/izracunaj-rastvorljivost-soli-na-20-stepeni-ako-se-zna-da-se-u-16-5-grama-rastvaraca-rastvori-6-grama-soli</link>
<description></description>
<category>Prirodne nauke</category>
<guid isPermaLink="true">http://infopedija.filozofijainfo.com//383/izracunaj-rastvorljivost-soli-na-20-stepeni-ako-se-zna-da-se-u-16-5-grama-rastvaraca-rastvori-6-grama-soli</guid>
<pubDate>Sun, 12 Nov 2017 17:40:39 +0000</pubDate>
</item>
<item>
<title>Answered: Koliki je ukupan i prosečan rast BDP Srbije i regiona u periodu 2012-2016?</title>
<link>http://infopedija.filozofijainfo.com//381/koliki-je-ukupan-i-prosecan-rast-bdp-srbije-i-regiona-u-periodu-2012-2016?show=382#a382</link>
<description>

&lt;p&gt;Kako je za Novu ekonomiju &lt;a rel=&quot;nofollow&quot; href=&quot;http://novaekonomija.rs/artikli/odli%C4%8Dni-smo-na-za%C4%8Delju-regiona&quot;&gt;izračunao&lt;/a&gt; ekonomista Goran Radosavljević, prosečan rast BDP Srbije u ovom periodu je &lt;strong&gt;0.7%&lt;/strong&gt;, što daje ukupan rast od oko &lt;strong&gt;4%&lt;/strong&gt;.&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;&lt;img alt=&quot;&quot; src=&quot;http://dvogled.rs/wp-content/uploads/2017/07/Kakvi_su_zaista_uspesi_vlade_u_2016_godini.jpg&quot;&gt;&lt;/p&gt;</description>
<category>Ekonomija</category>
<guid isPermaLink="true">http://infopedija.filozofijainfo.com//381/koliki-je-ukupan-i-prosecan-rast-bdp-srbije-i-regiona-u-periodu-2012-2016?show=382#a382</guid>
<pubDate>Thu, 06 Jul 2017 22:20:13 +0000</pubDate>
</item>
<item>
<title>Koje su tvrđave Turci koristili dok je granica sa ugarskom bila na Dunavu i Savi?</title>
<link>http://infopedija.filozofijainfo.com//380/koje-su-tvrdave-turci-koristili-dok-je-granica-sa-ugarskom-bila-na-dunavu-i-savi</link>
<description></description>
<category>Istorija</category>
<guid isPermaLink="true">http://infopedija.filozofijainfo.com//380/koje-su-tvrdave-turci-koristili-dok-je-granica-sa-ugarskom-bila-na-dunavu-i-savi</guid>
<pubDate>Mon, 03 Jul 2017 14:24:02 +0000</pubDate>
</item>
<item>
<title>Answered: Ko je sagradio Golubac (tvrđavu)?</title>
<link>http://infopedija.filozofijainfo.com//378/ko-je-sagradio-golubac-tvrdavu?show=379#a379</link>
<description>

&lt;p&gt;Na sajtu &lt;a rel=&quot;nofollow&quot; href=&quot;http://www.sekcijatvrdjava.rs/?p=216&quot;&gt;sekcija-tvrdjava&lt;/a&gt; stoji da se Golubac prvi put pominje 1335. godine kao utvrđenje sa ugarskom posadom.&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;Kasnije je tvrđava bila pod kontrolom despota Stefana Lazarevića i Despota Đurđa Brankovića. (Turci je osvajaju 1458). Međutim, kule Golubca su veoma slične kulama Manasije i Smedereva.&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;Kada su napravljene ove kule, u vreme ugarske ili srpske kontrole?&lt;/p&gt;</description>
<category>Istorija</category>
<guid isPermaLink="true">http://infopedija.filozofijainfo.com//378/ko-je-sagradio-golubac-tvrdavu?show=379#a379</guid>
<pubDate>Mon, 03 Jul 2017 11:32:23 +0000</pubDate>
</item>
<item>
<title>Answered: Koji premijer Srbije/Jug. je prvi premijer koji je izabran u Skupštini, posle višepartijskih, slobodnih izbora?</title>
<link>http://infopedija.filozofijainfo.com//239/koji-premijer-srbije-jug-je-prvi-premijer-koji-je-izabran-u-skupstini-posle-visepartijskih-slobodnih-izbora?show=377#a377</link>
<description>Vladimir Ćorović: &amp;quot;У Хрватској је, исто као и у целој држави, тек 1920. год. уведено опште право гласа.&amp;quot;</description>
<category>Istorija</category>
<guid isPermaLink="true">http://infopedija.filozofijainfo.com//239/koji-premijer-srbije-jug-je-prvi-premijer-koji-je-izabran-u-skupstini-posle-visepartijskih-slobodnih-izbora?show=377#a377</guid>
<pubDate>Sun, 02 Jul 2017 23:19:40 +0000</pubDate>
</item>
<item>
<title>Answered: Jedan grad u Srbiji kratko vreme se zvao Poreč, koji?</title>
<link>http://infopedija.filozofijainfo.com//372/jedan-grad-u-srbiji-kratko-vreme-se-zvao-porec-koji?show=376#a376</link>
<description>

&lt;p&gt;&lt;strong&gt;Donji Milanovac.&lt;/strong&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;Grad je najpre sagradjen na ostrvu u Dunavu, po kome je i dobio ime &lt;strong&gt;Poreč&lt;/strong&gt;. Ubrzo je preimenovan i dobio je novo ime po prvom sinu Kneza Miloša Obrenovića Milanu. Kada je nešto kasnije ispod Rudnika nastao još jedan Milanovac, taj je postao Gornji Milanovac, a onaj stari na Dunavu, Donji Milanovac,&lt;/p&gt;</description>
<category>Zanimljivosti</category>
<guid isPermaLink="true">http://infopedija.filozofijainfo.com//372/jedan-grad-u-srbiji-kratko-vreme-se-zvao-porec-koji?show=376#a376</guid>
<pubDate>Sun, 02 Jul 2017 21:56:24 +0000</pubDate>
</item>
<item>
<title>Answered: Koji od današnjih beogradskih otvorenih i zatvorenih bazena je prvi izgrađen?</title>
<link>http://infopedija.filozofijainfo.com//374/koji-od-danasnjih-beogradskih-otvorenih-i-zatvorenih-bazena-je-prvi-izgraden?show=375#a375</link>
<description>

&lt;p&gt;Na Tašmajdanu otvoren je 1961. godine otvoreni bazen i 1968. godine zatvoreni bazen.&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;Otvoreni bazen se najpre nije naplaćivao.&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;Da li je ipak neki od bazena sagrađen ranije?&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;&lt;img alt=&quot;&quot; src=&quot;http://dvogled.rs/wp-content/uploads/2017/07/DDmH2CFXoAE4oXj.jpglarge.jpeg&quot;&gt;&lt;/p&gt;</description>
<category>Arhitektura</category>
<guid isPermaLink="true">http://infopedija.filozofijainfo.com//374/koji-od-danasnjih-beogradskih-otvorenih-i-zatvorenih-bazena-je-prvi-izgraden?show=375#a375</guid>
<pubDate>Sun, 02 Jul 2017 10:55:27 +0000</pubDate>
</item>
<item>
<title>Koji vođa Prvog srpskog ustanka je imao svoj harem?</title>
<link>http://infopedija.filozofijainfo.com//373/koji-voda-prvog-srpskog-ustanka-je-imao-svoj-harem</link>
<description></description>
<category>Istorija</category>
<guid isPermaLink="true">http://infopedija.filozofijainfo.com//373/koji-voda-prvog-srpskog-ustanka-je-imao-svoj-harem</guid>
<pubDate>Fri, 30 Jun 2017 14:50:20 +0000</pubDate>
</item>
<item>
<title>Answered: Kod kog grada je vođena prva i dobijena bitka protiv redovne turske vojske u I srpskom ustanku?</title>
<link>http://infopedija.filozofijainfo.com//364/kod-kog-grada-je-vodena-prva-i-dobijena-bitka-protiv-redovne-turske-vojske-u-i-srpskom-ustanku?show=371#a371</link>
<description>

&lt;p&gt;Na brdu &lt;strong&gt;Ivankovac blizu Ćuprije&lt;/strong&gt; vođena je bitka celog dana 18. avgusta 1805. godine. Turci su osvajali pojedine položaje ustanika, ali se nisu mogli sasvim probiti i uveče su se povukli prema Paraćinu. Paraćin tada nije bio deo Beogradskog pašaluka, tako da se borba vodila na granici.&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;Srpski ustanici utvrdili su se na brdu iznad Paraćina koje se danas zove &lt;strong&gt;Karađorđevo brdo&lt;/strong&gt;. Tu se Milenku Stojkoviću pridružio i Karađorđe koji nije učestvovao na Ivakovcu, jer je branio drugi prolaz ka Beogradu.&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;Tada se dogodilo nešto neobično. Pisar Steva Stevanović zamolio je da gađa Paraćin iz topa, a onda je uspeo da pogodi pašin šator i rani samog Hafiz-pašu. Posle toga su se turci povukli ka Nišu.&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;Mesto sa kog je pucao je obeleženo skromnim spomenikom u šumarku na Karađorđevom brdu.&lt;/p&gt;</description>
<category>Istorija</category>
<guid isPermaLink="true">http://infopedija.filozofijainfo.com//364/kod-kog-grada-je-vodena-prva-i-dobijena-bitka-protiv-redovne-turske-vojske-u-i-srpskom-ustanku?show=371#a371</guid>
<pubDate>Fri, 30 Jun 2017 12:52:46 +0000</pubDate>
</item>
<item>
<title>Answered: Ko je bio Ičko čija kuća je i danas u Bežanijskoj ulici u Zemunu?</title>
<link>http://infopedija.filozofijainfo.com//365/ko-je-bio-icko-cija-kuca-je-i-danas-u-bezanijskoj-ulici-u-zemunu?show=370#a370</link>
<description>

&lt;p&gt;&lt;strong&gt;Petar Ičko&lt;/strong&gt; (1755-1808) bio je trgovac i diplomata poreklom iz Makedonije koji se angažovao u pregovorima koje su vodili srspki ustanici na čelu sa Karađorđem. Govorio je turski, nemački i francuski jezik.&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;1806. predvodio je delegaciju ustanika u Porti u Carigradu kada je dogovoren tzv. &lt;strong&gt;Ičkov mir&lt;/strong&gt;, koji ipak nije bio implementiran iako je bio povoljan za Srbiju.&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;Izgleda da je otrovan u Topčideru 1808. godine.&lt;/p&gt;</description>
<category>Zanimljivosti</category>
<guid isPermaLink="true">http://infopedija.filozofijainfo.com//365/ko-je-bio-icko-cija-kuca-je-i-danas-u-bezanijskoj-ulici-u-zemunu?show=370#a370</guid>
<pubDate>Fri, 30 Jun 2017 09:29:03 +0000</pubDate>
</item>
<item>
<title>Answered: Da li neka evropska zemlja ima veliki jarbol sa zastavom?</title>
<link>http://infopedija.filozofijainfo.com//366/da-li-neka-evropska-zemlja-ima-veliki-jarbol-sa-zastavom?show=369#a369</link>
<description>

&lt;p&gt;Pa, možda je to &lt;strong&gt;Belorusija&lt;/strong&gt; koja u Minsku ima stub sa zastavom od 70 m.&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;&lt;img alt=&quot;&quot; src=&quot;http://dvogled.rs/wp-content/uploads/2017/06/minskFlag.jpg&quot;&gt;&lt;/p&gt;</description>
<category>Zanimljivosti</category>
<guid isPermaLink="true">http://infopedija.filozofijainfo.com//366/da-li-neka-evropska-zemlja-ima-veliki-jarbol-sa-zastavom?show=369#a369</guid>
<pubDate>Thu, 29 Jun 2017 11:05:07 +0000</pubDate>
</item>
<item>
<title>Answered: Koliko je piva u jednoj PINTI piva?</title>
<link>http://infopedija.filozofijainfo.com//367/koliko-je-piva-u-jednoj-pinti-piva?show=368#a368</link>
<description>

&lt;p&gt;Odgovor nije jednostavan.&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;Britanska ili imperijalna pinta sadrži 568 ml tečnosti.&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;U SAD postoje dve pinte:&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;tekuća pinta 473 ml&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;suva pinta 551 ml&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;sve ove pinte su 1/8 odgovarajućih galona i gore su date okvirno, zapravo je imperijalna pinta 568.26125 ml, a američka tekuća 473.176473 ml&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;&lt;a rel=&quot;nofollow&quot; href=&quot;https://en.wikipedia.org/wiki/Pint&quot;&gt;wikipedia o pinti&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;</description>
<category>Zanimljivosti</category>
<guid isPermaLink="true">http://infopedija.filozofijainfo.com//367/koliko-je-piva-u-jednoj-pinti-piva?show=368#a368</guid>
<pubDate>Wed, 28 Jun 2017 15:39:56 +0000</pubDate>
</item>
<item>
<title>Answered: Ko je bio Miroslav po kome se zove Miroslavljevo jevandjelje?</title>
<link>http://infopedija.filozofijainfo.com//337/ko-je-bio-miroslav-po-kome-se-zove-miroslavljevo-jevandjelje?show=363#a363</link>
<description>

&lt;p&gt;Vladimir Ćorović piše:&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;Друга линија Немањића, кнеза &lt;strong&gt;Мирослава&lt;/strong&gt;, владала је у Хуму под врховном влашћу рашког великог жупана, односно краља. Власт неких чланова те породице ширила се понекад и на суседне далматинске градове, који су иначе имали и задржавали своју локалну автономију. Тако је наследник кнеза Мирослава, у нас славна и позната по &lt;strong&gt;ванредно драгоценим Еванђелију&lt;/strong&gt; које је за њ писао дијак Глигорије, кнез Петар (1198-1227.), био 1223. год. изабран за спљетског кнеза и уведен у ту дужност од спљетског грађанства и поред врло огорченог отпора од стране католичног свештенства. Као спљетски кнез он је дуго оштро водио борбу са хрватским браством Шубића. По саопштењима из каснијих извора, &lt;strong&gt;кнез Петар&lt;/strong&gt; је, познат и иначе као борбен тип, ратовао и са краљем Стеваном и у том ратовању је рђаво прошао, изгубивши сву област на левој обали Неретве.&lt;/p&gt;</description>
<category>Istorija</category>
<guid isPermaLink="true">http://infopedija.filozofijainfo.com//337/ko-je-bio-miroslav-po-kome-se-zove-miroslavljevo-jevandjelje?show=363#a363</guid>
<pubDate>Sat, 24 Jun 2017 09:36:45 +0000</pubDate>
</item>
<item>
<title>Answered: Koji srpski srednjovekovni vladari su nudili papama uniju dveju crkava - srpske pravoslavne i katoličke?</title>
<link>http://infopedija.filozofijainfo.com//355/koji-srpski-srednjovekovni-vladari-su-nudili-papama-uniju-dveju-crkava-srpske-pravoslavne-i-katolicke?show=362#a362</link>
<description>

&lt;p&gt;&lt;strong&gt;Vukan&lt;/strong&gt;, brat Stefana Prvovenčanog:&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;Vladimir Ćorović: &quot;&lt;strong&gt;Да обезбеди победу својој ствари Вукан се те године био обратио и папи молећи га да у његову земљу упути своје легате и појача надзор и утицај западне цркве.&lt;/strong&gt; 8. јануара 1199. папа се одазвао тој молби и упутио је у Зету два своја посланика. Али шаљући их папа је своју препоруку за њих упутио у исти мах и великом жупану Стевану и женама обојице браће. Папа, према том, није тим актом показао нарочито истицање Вукана мимо владајућег брата; он је само радо прихватио прилику да појача утицај Рима у тим областима где је православље почело да узима маха. Вукан, да би стекао папино поверење, сматра и приказује долазак легата као нарочиту срећу за своју земљу и даје им пуну слободу рада. У исти мах он обавештава папу, како је у његовом суседству зло стање. &quot;У земљи мађарског краља, т.ј. у Босни&quot;, пише он, јерес је ухватила маха, јер је сам бан Кулин са женом и сестром, удовицом кнеза Мирослава, и са многим сродницима и са више од 10.000 душа прешао у њу. Вукан не каже која је то јерес, али је вероватно да мисли на &lt;em&gt;богумилство&lt;/em&gt;. Мађарски краљ натерао их је, да се упуте папи и да тамо прикажу своје веровање, али су се они, казује Вукан, вратили са измишљеним писмима, као да им је то папа одобрио. С тога он сад моли папу, да саветује мађарском краљу, нека их &quot;истреби из своје државе као кукољ из шенице&quot;.&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;Car Dušan:&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;Ćorović: &quot;&lt;strong&gt;Душан се специјалним &lt;a rel=&quot;nofollow&quot; href=&quot;https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%94%D1%83%D0%BA%D0%B0_%D0%9D%D0%B5%D1%81%D1%82%D0%BE%D0%BD%D0%B3&quot;&gt;посланством&lt;/a&gt; које је предводио &lt;a rel=&quot;nofollow&quot; href=&quot;https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%9D%D0%B8%D0%BA%D0%BE%D0%BB%D0%B0_%D0%91%D1%83%D1%9B%D0%B0&quot;&gt;Никола Бућа&lt;/a&gt;, которанин и царев протовестијар (благајник) обратио римском папи да га именује за капетана у борби против Турака и изразио спремност да римског папу призна за врховног поглавара хришћанске цркве. У повратку је Никола Бућа срео посланике &lt;a rel=&quot;nofollow&quot; href=&quot;https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%A7%D0%B5%D1%88%D0%BA%D0%B0&quot;&gt;Чешког&lt;/a&gt; краља који је ишао у &lt;a rel=&quot;nofollow&quot; href=&quot;https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%A0%D0%B8%D0%BC&quot;&gt;Рим&lt;/a&gt; да буде крунисан за &lt;a rel=&quot;nofollow&quot; href=&quot;https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%A1%D0%B2%D0%B5%D1%82%D0%BE_%D1%80%D0%B8%D0%BC%D1%81%D0%BA%D0%BE_%D1%86%D0%B0%D1%80%D1%81%D1%82%D0%B2%D0%BE&quot;&gt;светог римско-немачког&lt;/a&gt; &lt;a rel=&quot;nofollow&quot; href=&quot;https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%A6%D0%B0%D1%80_%D0%A1%D0%B2%D0%B5%D1%82%D0%BE%D0%B3_%D1%80%D0%B8%D0%BC%D1%81%D0%BA%D0%BE%D0%B3_%D1%86%D0%B0%D1%80%D1%81%D1%82%D0%B2%D0%B0&quot;&gt;цара&lt;/a&gt;, који је Душану упутио писмо у коме изражава задовољство што Душан жели да призна католичку цркву за Unam Sanctam (Једину Свету) и да се још више радује што ће се у богослужењу моћи задржати словенски језик који везује два народа&lt;/strong&gt;. Папа је пристао на те услове и упутио два посланика на челу са бискупом Петром Томом, са писмом (у коме је Душана назвао „краљем”, што се Душану није много свидело), да цара и његову породицу преведу у унијатску веру, јер цар није желео да се покатоличи већ само призна папу за врховног поглавара цркве али да остане православац. Међутим, мало пре доласка папиних посланика угарски краљ је гомилао војску на својој јужној граници и непосредно после тога извршио упад (у лето 1354), али је врло брзо био сузбијен, што од српска војске што од неке заразе која се проширила угарским табором, што је Душана натерало на размишљање јер је од папе тражио безбедност од свих католичких владара, посебно од угарског краља; ако папа није могао да спречи једног католичког владара у нападу на његове земље шта ће њему та &lt;a rel=&quot;nofollow&quot; href=&quot;https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%A3%D0%BD%D0%B8%D1%98%D0%B0&quot;&gt;унија&lt;/a&gt;? Он није унију тражио јер га је мучило неко теолошко питање већ из политичких разлога, а ако папа није могао да испуни свој део погодбе онда је унија била беспотребна. Папини посланици су стигли у лето 1355. године у &lt;a rel=&quot;nofollow&quot; href=&quot;https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%A1%D0%BA%D0%BE%D0%BF%D1%99%D0%B5&quot;&gt;Скопље&lt;/a&gt; где их је Душан са целом свитом дочекао, и одмах им ставио до знања да је променио мишљење у односу на прошлу годину. Наравно католички свештеници то нису добро примили и у повратку кроз угарске земље поручили краљу &lt;a rel=&quot;nofollow&quot; href=&quot;https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%9B%D0%B0%D1%98%D0%BE%D1%88_I_%D0%90%D0%BD%D0%B6%D1%83%D1%98%D1%81%D0%BA%D0%B8&quot;&gt;Лајошу&lt;/a&gt; да буде немилосрдан према „шизматицима”.&lt;/p&gt;</description>
<category>Istorija</category>
<guid isPermaLink="true">http://infopedija.filozofijainfo.com//355/koji-srpski-srednjovekovni-vladari-su-nudili-papama-uniju-dveju-crkava-srpske-pravoslavne-i-katolicke?show=362#a362</guid>
<pubDate>Thu, 22 Jun 2017 19:10:17 +0000</pubDate>
</item>
<item>
<title>Answered: Da li po ustavu Srbije predsednik Srbije ima ograničenja u predlaganju kandidata za predsednika vlade?</title>
<link>http://infopedija.filozofijainfo.com//360/da-li-po-ustavu-srbije-predsednik-srbije-ima-ogranicenja-u-predlaganju-kandidata-za-predsednika-vlade?show=361#a361</link>
<description>

&lt;p&gt;Zanimljivo, ali izgleda da NE. Predsednik Srbije u ovom važnom činu ima obavezu samo da &quot;sasluša mišljenje predstavnika izabranih izbornih lista&quot;, čak ne i da ga posluša.&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;Evo člana &lt;a rel=&quot;nofollow&quot; href=&quot;http://www.paragraf.rs/propisi/ustav_republike_srbije.html&quot;&gt;ustava&lt;/a&gt; koji to reguliše:&lt;/p&gt;

&lt;p style=&quot;text-align: center;&quot;&gt;&lt;strong&gt;Izbor Vlade&lt;/strong&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p style=&quot;text-align: center;&quot;&gt;Član 127&lt;/p&gt;

&lt;p style=&quot;text-align: center;&quot;&gt;Kandidata za predsednika Vlade Narodnoj skupštini predlaže predsednik Republike, &lt;em&gt;pošto sasluša mišljenje predstavnika izabranih izbornih lista&lt;/em&gt;.&lt;/p&gt;

&lt;p style=&quot;text-align: center;&quot;&gt;Kandidat za predsednika Vlade Narodnoj skupštini iznosi program Vlade i predlaže njen sastav.&lt;/p&gt;

&lt;p style=&quot;text-align: center;&quot;&gt;Narodna skupština istovremeno glasa o programu Vlade i izboru predsednika i članova Vlade.&lt;/p&gt;

&lt;p style=&quot;text-align: center;&quot;&gt;Vlada je izabrana ako je za njen izbor glasala većina od ukupnog broja narodnih poslanika.&lt;/p&gt;</description>
<category>Državna uprava</category>
<guid isPermaLink="true">http://infopedija.filozofijainfo.com//360/da-li-po-ustavu-srbije-predsednik-srbije-ima-ogranicenja-u-predlaganju-kandidata-za-predsednika-vlade?show=361#a361</guid>
<pubDate>Tue, 20 Jun 2017 10:44:00 +0000</pubDate>
</item>
<item>
<title>Answered: Koji vladari srpskog srednjeg veka su bili čiji saveznici/vazali?</title>
<link>http://infopedija.filozofijainfo.com//358/koji-vladari-srpskog-srednjeg-veka-su-bili-ciji-saveznici-vazali?show=359#a359</link>
<description>

&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;background-color:#DAA520&quot;&gt;Ugarski&lt;/span&gt; ili&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; &lt;span style=&quot;background-color:#FFD700&quot;&gt;bugarski&lt;/span&gt; ili&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; &lt;span style=&quot;background-color:#EE82EE&quot;&gt;anžujski&lt;/span&gt; ili &amp;nbsp; &amp;nbsp;&amp;nbsp; &lt;span style=&quot;background-color:#DDA0DD&quot;&gt;mletački&lt;/span&gt; saveznici/vazali:&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;&lt;strong&gt;&lt;span style=&quot;color:#DAA520&quot;&gt;Stefan Nemanja&lt;/span&gt; &lt;/strong&gt;(1114-1199) Ćorović:&amp;nbsp; &quot;Против Византије диже се &lt;strong&gt;мађарски краљ Бела&lt;/strong&gt; и с њим у савезу &lt;strong&gt;Немања&lt;/strong&gt; и, како изгледа, босански бан Кулин.&quot;&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;color:#DAA520&quot;&gt;&lt;strong&gt;Vukan&lt;/strong&gt; &lt;/span&gt;(najstariji sin Stefana Nemanje) Ćorović: &quot;Вукан је, тако, постао мађарски вазал, као што је био и босански бан Кулин.&quot;&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;color:#DDA0DD&quot;&gt;&lt;strong&gt;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; Stefan Prvovenčani&lt;/strong&gt; &lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#EE82EE&quot;&gt;(&lt;/span&gt;otpušta&lt;span style=&quot;color:#40E0D0&quot;&gt; grčku princezu,&lt;/span&gt; i ženi se Anom Dandolo, unukom mletačkog dužda, papa mu šalje krunu, kada je Vukan u savezu sa Madjarima osvojio Srbiju 1202, sklonio se u &lt;span style=&quot;color:#FFD700&quot;&gt;Bugarsku&lt;/span&gt;)&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;&lt;strong&gt;&lt;span style=&quot;color:#EE82EE&quot;&gt;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; Uroš I&lt;/span&gt; &lt;/strong&gt;(kralj 1243-1276) (žena&amp;nbsp; Jelena Anžujska, napadnut od strane Bugara)
&lt;br&gt;
&lt;br&gt;&lt;span style=&quot;color:#DAA520&quot;&gt;&lt;strong&gt;Kralj Dragutin&lt;/strong&gt;,&lt;/span&gt; sin Uroša I, brat Kralja Milutina&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;&lt;strong&gt;&lt;span style=&quot;color:#DAA520&quot;&gt;Kralj Vladislav&lt;/span&gt;&lt;/strong&gt;, sin kralja Dragutina&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;color:#DDA0DD&quot;&gt;&lt;strong&gt;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; &lt;/strong&gt;&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#EE82EE&quot;&gt;&lt;strong&gt;Milutin&lt;/strong&gt;&lt;/span&gt;, (u prvo vreme saveznik Anžujaca)&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;color:#DAA520&quot;&gt;&lt;strong&gt;Kralj Tvrtko&lt;/strong&gt;&lt;/span&gt;
&lt;br&gt;
&lt;br&gt;&lt;span style=&quot;color:#DAA520&quot;&gt;&lt;strong&gt;Knez Lazar&lt;/strong&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;(&lt;span style=&quot;color:#DAA520&quot;&gt;Vuk Branković&lt;/span&gt; je bio samo promadjarski orijentisan, ali turski vazal.)&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;color:#DAA520&quot;&gt;&lt;strong&gt;Despot Đurađ Branković&lt;/strong&gt;&lt;/span&gt; (posle 1441 do 1444) 1443 sa Janošem Hunjadijem ponovo osvaja Srbiju, pošto odbije da se pridruži novom pohodu protiv Turaka 1444 koji se neslavno završio porazom kod Varne, despot je u obavezama prema &lt;span style=&quot;background-color:#FFFF00&quot;&gt;Turcima,&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;background-color:#00FFFF&quot;&gt;Grčki (epirski)&lt;/span&gt;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; ili&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; &lt;span style=&quot;background-color:#FFD700&quot;&gt;bugarski&lt;/span&gt; saveznici&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;&lt;strong&gt;&lt;span style=&quot;color:#00FFFF&quot;&gt;Radoslav&lt;/span&gt; - &lt;/strong&gt;sin Stefana Prvovenčanog i njegove prve žene, koju je proterao nazad u Grčku. Ćorović piše: &quot;Радослав, син једне грчке, а супруг друге грчке принцезе, осећао се и сам као Полугрк.&quot; Njegov tast, Teodor Epirski, osvojio je Solun i proglasio se za cara 1223. Sukobio se sa Sv. Savom pošto je podržavao Grke koji su bili protiv autokefalnosti srpske crkve. Brat Vladislav proterao ga je u Dubrovnik. Umro &quot;zaboravljen&quot; (Ćorović).&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;&lt;strong&gt;&lt;span style=&quot;color:#FFD700&quot;&gt;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; &amp;nbsp; &amp;nbsp; &amp;nbsp; &amp;nbsp; &amp;nbsp; &amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; Vladislav&lt;/span&gt; &lt;/strong&gt;- proterao brata &lt;span style=&quot;background-color:#AFEEEE&quot;&gt;Radoslava&lt;/span&gt; u Dubrovnik, podržava ga bugarski car Asen koji 1230. godine pobedjuje Teodora Epirskog. Oženjen ćerkom bugarskog cara Asena - Beloslavom.&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;Sveti Sava je umro u Trnovu 1235 u manastiru koji je izgradio Asen.&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;background-color:#FFFF00&quot;&gt;Vlastelini i kasnije turski vazali:&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;Vuk Branković (predaje turcima Skoplje 1391, koje je prethodno uzeo Marku Kraljeviću)&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;Marko Kraljević (vladao 1371-1395)&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;Kneginja Milica i despot Stefan Lazarević&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;&lt;strong&gt;Despot Đurađ Branković&lt;/strong&gt; (posle 1444)&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;background-color:#AFEEEE&quot;&gt;Samodršci:&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;&lt;strong&gt;Kralj Milutin&lt;/strong&gt; (1282-1321) (Milutin je menjao savežništva, a u početku se držao saveza sa Anžujcima, koji je nasledio od oca Uroša I. Ćorović: &quot;Краљ Милутин, видели смо, наставио је политику свог оца и брата у погледу савеза с Анжујцима&quot;)&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;&lt;strong&gt;Kralj Stefan Dečanski&lt;/strong&gt; (1321-1331)&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;&lt;strong&gt;Car Dušan&lt;/strong&gt; (1331-1355) Oženjen Jelenom poreklom iz &lt;span style=&quot;color:#FFD700&quot;&gt;Bugarske&lt;/span&gt;.&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;&lt;strong&gt;Car Uroš V &lt;/strong&gt;(1355-1371)&lt;/p&gt;</description>
<category>Istorija</category>
<guid isPermaLink="true">http://infopedija.filozofijainfo.com//358/koji-vladari-srpskog-srednjeg-veka-su-bili-ciji-saveznici-vazali?show=359#a359</guid>
<pubDate>Mon, 19 Jun 2017 12:12:46 +0000</pubDate>
</item>
<item>
<title>Answered: Da li su jedino u srpskom srednjem veku postojale paralelne titule cara i kralja?</title>
<link>http://infopedija.filozofijainfo.com//352/da-li-su-jedino-u-srpskom-srednjem-veku-postojale-paralelne-titule-cara-i-kralja?show=357#a357</link>
<description>

&lt;p&gt;Leksikon srpskog srednjeg veka ovako objašnjava odnos titula:&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;&quot;За живота Душановог Урош је уз оца носио краљевску
&lt;br&gt;титулу, после Душанове смрти Урош је само цар. Тек 1365
&lt;br&gt;(или можда нешто раније) обнавља се савладарство цара и
&lt;br&gt;краља утолико што титулу краља добија&lt;strong&gt; Вукашин&lt;/strong&gt;. Како
&lt;br&gt;су се у последњим годинама њихове владе односи
&lt;br&gt;помутили &lt;strong&gt;Вукашин је увео титулу мпадог краља&lt;/strong&gt; (в.) и
&lt;br&gt;доделио је своме најстаријем сину &lt;strong&gt;Марку&lt;/strong&gt;. Ситуацију је
&lt;br&gt;после Душанове смрти компликовала и чињеница да је
&lt;br&gt;царску титулу узео Душанов полубрат, син Стефана
&lt;br&gt;Дечанског из другог брака, који се титулисао: &lt;strong&gt;Симеон
&lt;br&gt;Урош Палеолог.&lt;/strong&gt; Преко две деценије постојала су
&lt;br&gt;напоредо два српска царства, једно око старог државног
&lt;br&gt;средишта, друго са центром у Трикали у Тесалији.
&lt;br&gt;Симеон је имао наследника&lt;strong&gt; Јована Уроша&lt;/strong&gt;, који се повукао
&lt;br&gt;са престола и замонашио. С њим је, негде после 1371,
&lt;br&gt;нестало царске титуле код Срба.&quot;&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;&quot;Заједничка владавина цара Уроша и краља Вукашина није ни византијска ни угарска копија&quot;&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;Wikipedia o Svetom Rimskom carstvu kaže ovo:&lt;/p&gt;

&lt;h3&gt;&quot;Zemlje carstva&lt;/h3&gt;

&lt;p&gt;Teritorij da bi se smatrao zemljom, sukladno feudalnom pravu, iznad sebe nije smio imati nijedan autoritet osim samog cara. U zemlje spadaju: ¤ Teritoriji pod vlašću vojvode ili kneza, a u nekim slučajevima kralja. &lt;strong&gt;Vladari Svetog rimskog carstva, s izuzetkom kralja Češke (elektora) nisu smjeli nositi titulu kralja u okviru carstva&lt;/strong&gt;, ali su neki imali kraljevstva izvan carstva, kao na primjer u slučaju kraljevstva Velike Britanije čiji vladar je također bio knez-izbornik od Hanovera od 1714. do ukidanja carstva.&quot;&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;</description>
<category>Istorija</category>
<guid isPermaLink="true">http://infopedija.filozofijainfo.com//352/da-li-su-jedino-u-srpskom-srednjem-veku-postojale-paralelne-titule-cara-i-kralja?show=357#a357</guid>
<pubDate>Sun, 18 Jun 2017 23:03:16 +0000</pubDate>
</item>
<item>
<title>Answered: Ko je bio jedini srpski despot koji je titulu despota dobio od vizantijskog Cara?</title>
<link>http://infopedija.filozofijainfo.com//353/ko-je-bio-jedini-srpski-despot-koji-je-titulu-despota-dobio-od-vizantijskog-cara?show=356#a356</link>
<description>Najpoznatiji.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Despot Stefan Lazarević.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ostali despoti su svoje titule dobijali od Cara Dušana.</description>
<category>Istorija</category>
<guid isPermaLink="true">http://infopedija.filozofijainfo.com//353/ko-je-bio-jedini-srpski-despot-koji-je-titulu-despota-dobio-od-vizantijskog-cara?show=356#a356</guid>
<pubDate>Sun, 18 Jun 2017 22:20:33 +0000</pubDate>
</item>
<item>
<title>Answered: Da li je Car Uroš V &quot;Nejaki&quot;, sin Cara Dušana, vladao kratko i gubio sve bitke koje je vodio?</title>
<link>http://infopedija.filozofijainfo.com//343/da-li-je-car-uros-v-nejaki-sin-cara-dusana-vladao-kratko-i-gubio-sve-bitke-koje-je-vodio?show=354#a354</link>
<description>Nije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Posle Dušanove smrti, 1357. godine, oblasti njegovog Carstva, napao je Matija Kantakuzen, jedan od rivala za vizantijski presto. Bio je odbijen, zarobljen i predat svom rivalu Jovanu V Paleologu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Takođe je odbio i napad svog strica Simeona Siniše, koji je bio epirski despot.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Od 1365. godine Uroš deli vlast sa Kraljem Vukašinom, ali Ostrogorski kaže da je do toga došlo dogovorom, a ne ratom.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Manjih gubitaka je ipak bilo.</description>
<category>Istorija</category>
<guid isPermaLink="true">http://infopedija.filozofijainfo.com//343/da-li-je-car-uros-v-nejaki-sin-cara-dusana-vladao-kratko-i-gubio-sve-bitke-koje-je-vodio?show=354#a354</guid>
<pubDate>Sun, 18 Jun 2017 19:40:13 +0000</pubDate>
</item>
<item>
<title>Answered: Šta je &quot;donžon&quot;?</title>
<link>http://infopedija.filozofijainfo.com//345/sta-je-donzon?show=351#a351</link>
<description>

&lt;p&gt;Donžon je glavna kula oko koje se gradila srednjoveovna tvrđava. Ponekad je kula stajala sama, a dodatna sigurnost za vlastelina koji je u njoj živeo bila je obezbedjena preko vrata koja su bila tek na prvom spratu, a do njih su vodile drvene stepenice. U prizemlju su često držani konji, dok su na vrhu bile vlastelinske odaje.&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;Donžon u Baču.&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;&lt;img alt=&quot;&quot; src=&quot;http://dvogled.rs/wp-content/uploads/2017/06/bac02а.jpg&quot;&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;Očuvani donžon na &lt;a rel=&quot;nofollow&quot; href=&quot;http://www.sekcijatvrdjava.rs/?p=225&amp;amp;lang=en&quot;&gt;vršačkoj tvrđavi.&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;</description>
<category>Istorija</category>
<guid isPermaLink="true">http://infopedija.filozofijainfo.com//345/sta-je-donzon?show=351#a351</guid>
<pubDate>Wed, 14 Jun 2017 21:45:41 +0000</pubDate>
</item>
<item>
<title>Answered: Kako smo počeli da se svađamo oko teritorija?</title>
<link>http://infopedija.filozofijainfo.com//349/kako-smo-poceli-da-se-svadamo-oko-teritorija?show=350#a350</link>
<description>

&lt;p&gt;Odgovor se nalazi na YT adresi:&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;&lt;a rel=&quot;nofollow&quot; href=&quot;https://youtu.be/C4Z5-BkUPkc&quot;&gt;https://youtu.be/C4Z5-BkUPkc&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;</description>
<category>Filozofija politike</category>
<guid isPermaLink="true">http://infopedija.filozofijainfo.com//349/kako-smo-poceli-da-se-svadamo-oko-teritorija?show=350#a350</guid>
<pubDate>Wed, 14 Jun 2017 15:39:20 +0000</pubDate>
</item>
<item>
<title>Answered: Da li su srednjovekovni vladari Srbije iz 13. i 14. veka imali kamene dvorce?</title>
<link>http://infopedija.filozofijainfo.com//347/da-li-su-srednjovekovni-vladari-srbije-iz-13-i-14-veka-imali-kamene-dvorce?show=348#a348</link>
<description>

&lt;p&gt;Izgleda da nisu. Kako piše &lt;strong&gt;Aleksandar Deroko&lt;/strong&gt; u knjizi &lt;em&gt;Srednjovekovni gradovi U Srbiji, Crnoj Gori i Makedoniji,&lt;/em&gt; &quot;gradovi&quot; su zapravo bili &lt;strong&gt;tvrđave&lt;/strong&gt; oko vlastelinskih donžona - kula na sa nekoliko spratova u kojima je stanovao vlastelin. Ovi gradovi su ponekad imali podgrađe, koje je bilo opasano zidom ili čak ni to, ali sve zajeedno nisu bili gradovi sa gradskim životom koji bi ličio na život Carigrada ili Dubrovnika.&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;Dvorovi vladara nisu bili utvrđeni kao ovi gradovi-tvrđave - nego su bili od drveta napravljeni kompleksi na raznim mestima. Zbog toga se nisu sačuvali.&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;Od većih odaja od trajnijeg materijala, danas su ostali samo odaja u Smederevskoj tvrđavi - odnosno njen zid sa prozorima koji je deo zida tvrdjave i temelj &quot;palate&quot; (veće kuće) u tvrđavi Maglič.&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;Deo iz knjjige A. Deroka, koja je u celini &lt;a rel=&quot;nofollow&quot; href=&quot;https://t.co/NV8KqpXUxP&quot;&gt;dostupna na internetu&lt;/a&gt;,&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;&lt;img alt=&quot;&quot; src=&quot;http://kif.filozofijainfo.com/wp-content/uploads/2017/06/Screenshot-from-2017-06-13-21-37-06.png&quot;&gt;&lt;/p&gt;</description>
<category>Istorija</category>
<guid isPermaLink="true">http://infopedija.filozofijainfo.com//347/da-li-su-srednjovekovni-vladari-srbije-iz-13-i-14-veka-imali-kamene-dvorce?show=348#a348</guid>
<pubDate>Wed, 14 Jun 2017 15:28:43 +0000</pubDate>
</item>
<item>
<title>Answered: Koji gradovi su bili utvrđeni u srednjem veku na prostoru Srbije ili  u Dušanovom i Uroševom carstvu (1346-1371)?</title>
<link>http://infopedija.filozofijainfo.com//344/koji-gradovi-su-bili-utvrdeni-u-srednjem-veku-na-prostoru-srbije-ili-u-dusanovom-i-urosevom-carstvu-1346-1371?show=346#a346</link>
<description>

&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;background-color:#DAA520&quot;&gt;13. vek.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;&lt;strong&gt;Maglič&lt;/strong&gt;, iznad Ibra, nedaleko od Kraljeva, je grad za koji se pretpostavlja da ga je podigao Uroš I (ili Stefan Prvovenčani), a u kome je arhiepiskop Danilo II (biograf kralja Milutina) imao svoju palatu.&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;&lt;strong&gt;Novo brdo&lt;/strong&gt; - tvrđava blizu Gnjilana za koju se pretpostavlja da ju je podigao kralj Milutin. Kod Novog brda bili su čuveni rudnici zlata i srebra. Turci su ga osvojili tek pri trećoj opsadi koja je trajala dve godine od 1439 do 1441. Pošto ga je despot Đurađ pomoću Mađara 1443. povratio, 1455. ponovo je opsednut i osvojen od strane Turaka. Branitelji grada nisu pušteni da izađu već je gradska vlastela pobijena, mladići odvedeni u janičare, a 700 devojaka i žena odvedeno. O tome u memoarima piše &lt;strong&gt;Konstantin Konstantinović&lt;/strong&gt;, srpski janičar.&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;Poslednjih godina tvrdjava Novo brdo se &lt;a rel=&quot;nofollow&quot; href=&quot;https://www.youtube.com/watch?v=N0OcQjxB4wU&quot;&gt;rekonstruise&lt;/a&gt; sredstvima UNESCO. &lt;a rel=&quot;nofollow&quot; href=&quot;https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%A2%D0%B2%D1%80%D1%92%D0%B0%D0%B2%D0%B0_%D0%9D%D0%BE%D0%B2%D0%BE_%D0%91%D1%80%D0%B4%D0%BE&quot;&gt;wiki&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;Brskovo -&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;background-color:#FFA07A&quot;&gt;14. vek&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;&lt;strong&gt;Ostrovica&lt;/strong&gt; (blizu današnjeg Rudnika) prvi put pomenuta 1323. Danas su ostali samo delovi zidina&amp;nbsp;&amp;nbsp; &lt;a rel=&quot;nofollow&quot; href=&quot;https://en.wikipedia.org/wiki/Ostrvica_Fortress&quot;&gt;wiki&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;&lt;strong&gt;Ser&lt;/strong&gt;, grad u Istočnoj Grčkoj koji i danas postoji, a u kome je proglašen Dušanov zakonik (ili samo njegova dopuna). U Ser se povukla carica Jelena posle Dušanove smrti.&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;Ohrid&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;Prilep&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;&lt;strong&gt;Užička tvrđava&lt;/strong&gt; - sagrađena najverovatnije posle Kosovskog boja.&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;Ber (Verin)&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;&lt;strong&gt;Kruševac&lt;/strong&gt; (Lazarev grad) - 1381 prvi put pomenut. Grad je imao crkvu i podgrađe u svojim okvirima.&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;Zvečan&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;Prizren&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;&lt;strong&gt;Bač&lt;/strong&gt; - sagrađen između 1338 i 1342 u tadašnjoj Ugarskoj.&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;background-color:#FFFF00&quot;&gt;15. vek.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;Gradovi severno od Sokobanje, sa visokim, jakim zidinama, utvrđeni posle Kosovske bitke 1389.:&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;&lt;strong&gt;Soko Grad&lt;/strong&gt; - prvi put se pominje tek 1413. kod Konstantina Filozofa, biografa despota Stefana Lazarevića.&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;&lt;strong&gt;Smederevo&lt;/strong&gt; - završeno 1430. godine, osvojeno tek posle treće opsade 1459. (prethodne 1453 i 1456). Turci su dozidali poligonalne topovske kule.&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;&lt;strong&gt;Manasija (Resava)&lt;/strong&gt; - Zadužbina despota Stefana Lazarevića koji je umro 1427- prethodno vlast mirno prenevši na Đurđa Brankovića.&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;&lt;strong&gt;Beograd&lt;/strong&gt; - osvojen 1521. tek posle treće opsade.&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;&lt;strong&gt;Stalać&lt;/strong&gt; - u njemu je 1413. srpska posada izgorela pod napadima topova sultana Muse.&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;Mileševo&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;&lt;strong&gt;Golubac&lt;/strong&gt; - U vreme Đurđa Brankovića, Golubac su držali Turci.&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;&lt;strong&gt;Vršac&lt;/strong&gt; - tvrdjava sa početka 15. veka, sa &lt;a rel=&quot;nofollow&quot; href=&quot;http://www.sekcijatvrdjava.rs/?p=225&amp;amp;lang=en&quot;&gt;očuvanom kulom&lt;/a&gt;. Verovatno ju je podigao Despot Đurađ Branković, sin Vuka Brankovića, koji je podigao i tvrđavu u Smederevu. Članak o vršaškoj kuli na &lt;a rel=&quot;nofollow&quot; href=&quot;https://sr.wikipedia.org/sr/%D0%92%D1%80%D1%88%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8_%D0%B7%D0%B0%D0%BC%D0%B0%D0%BA&quot;&gt;wikipediji&lt;/a&gt;.&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;Zvornik -&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;&lt;strong&gt;Ram&lt;/strong&gt; - blizu Požarevca, sagradio ga je Bajazit II (1480-1512) &lt;a rel=&quot;nofollow&quot; href=&quot;http://www.sekcijatvrdjava.rs/?p=91&amp;amp;lang=en&quot;&gt;Link&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;Kupinik -&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;(nastaviće se)&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;Srednjovekovni gradovi nastajali su oko kula ili &quot;donžona&quot; u kojima su živeli vlastelini. Vremenom se oko kule gradilo dvorište sa pomoćnim zgradama i ograđivalo bedemom. Kule su u početku u IX veku bile drvene, a vremenom su gradjene od kamena.&lt;/p&gt;</description>
<category>Istorija</category>
<guid isPermaLink="true">http://infopedija.filozofijainfo.com//344/koji-gradovi-su-bili-utvrdeni-u-srednjem-veku-na-prostoru-srbije-ili-u-dusanovom-i-urosevom-carstvu-1346-1371?show=346#a346</guid>
<pubDate>Tue, 13 Jun 2017 20:11:37 +0000</pubDate>
</item>
<item>
<title>Answered: Da li je nekim delom Srbije ikada vladala kneginja, kraljica ili carica?</title>
<link>http://infopedija.filozofijainfo.com//329/da-li-je-nekim-delom-srbije-ikada-vladala-kneginja-kraljica-ili-carica?show=342#a342</link>
<description>

&lt;p&gt;U kasnom srednjem veku od 900 - 1453 godine, u mnogim državama Evrope vladaju žene. To je najčešće dešava zbog toga što kralj umre pre svoje žene i ostavi maloletnog sina. Onda kraljica majka nastavlja da vlada u ime svog sina, kao tzv. regentkinja.&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;Međutim, to se u Srbiji ili nekom kraju Srbije nije dogodilo za vreme vladavine Nemanjića od Stefana Nemanje do Uroša V.&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;Žena Uroša I, &lt;strong&gt;Jelena Anžujska&lt;/strong&gt; je izgleda imala veći uticaj i zadržala je kao posed Zetu i za vreme vladavine njenih sinova Dragutina i Milutina.&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;Druga&lt;strong&gt; Jelena&lt;/strong&gt;, žena Cara Dušana, takođe je imala neki uticaj, sudeći da je za njenu ljubav Dušan prekršio pravilo o nestupanju žena na tlo Svete gore. Ali nije vladala sama. Jelena je bila uticajna i posle Dušanove smrti za vreme Cara Uroša V kao kraljica majka, a upravljala je Serom od 1355 do 1365 godine u istočnoj Grčkoj, praktično nadomak Carigrada. Poslednjih 5 godina te vladaviine Jelena nije navodila Uroša kao nadredjenog vladara i praktično je vladala sama. O Serskoj oblasti i Sreskom carstvu napisao je posebnu studiju Georgije Ostrogorski.&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;Izuzetak je možda &lt;strong&gt;Kneginja Milica&lt;/strong&gt; koja je posle kosovske bitke i pogibije Kneza Lazara sigurno morala imati veći uticaj. Njen sin Stefan Lazarević imao je tada 12 godina (rođen 1377) i do njegovog punoletstva, u pobeđenoj kneževini Milica je mogla biti glavni autoritet.&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;Još jedan izuzetak je udovica kralja Dabiše, koji je u Bosni nasledio kralja Tvrtka. Evo šta Vladimir Ćorović piše o tome:&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;&quot;Турци су, помагани од српских одељења, упадали 1395. и 1396. год. не само у Влашку, него и у тамишку и крашовску жупанију, где су харали и палили. Краљу Сигисмунду постало је јасно, да мора предузети нешто крупније, да би одагнао непријатеља из непосредне близине мађарских граница. Усред тих његових брига и планова стиже му вест о смрти краља Дабише. Он је одмах кренуо у Срем, да би искористио своје право стечено Ђаковачким Уговором. Али изгледа да са собом није водио веће војске. &lt;strong&gt;Међу босанским великашима би донесена одлука, да се на престо попне краљева удовица Јелена, макар привремено, да би се само избегао долазак Мађара. Сигисмунд је налазио, да проглашење Дабишине удовице не крњи његово право, пошто је она жена, а њена функција вероватно привремена.&lt;/strong&gt; Сем тога, он је и сувише био заузет плановима против Турака, да би у овај мах том питању, које га није погађало отворено, придавао већи значај. Тако је босанско питање било обрађено, а Јелена, као &lt;strong&gt;прва жена права владарка у нашим земљама&lt;/strong&gt;, &lt;strong&gt;остаде на престолу&lt;/strong&gt;. Заведени од В. Клајића извесни наши хисторичари звали су &lt;strong&gt;Краљицу Јелену&lt;/strong&gt; погрешно још и Груба. Да Јелена и Груба нису исто лице види се јасно из писма краљице Грубе, писаног 1399. год., у ком, међу осталим, говори и то, како је здраво &quot;доколи намь е здраво господинь краль&quot;.&lt;/p&gt;</description>
<category>Istorija</category>
<guid isPermaLink="true">http://infopedija.filozofijainfo.com//329/da-li-je-nekim-delom-srbije-ikada-vladala-kneginja-kraljica-ili-carica?show=342#a342</guid>
<pubDate>Sun, 11 Jun 2017 20:18:11 +0000</pubDate>
</item>
<item>
<title>Answered: Koji srpski srednjevekovni vladar iz roda Nemanjića nije ratovao sa sopstvenom braćom?</title>
<link>http://infopedija.filozofijainfo.com//338/koji-srpski-srednjevekovni-vladar-iz-roda-nemanjica-nije-ratovao-sa-sopstvenom-bracom?show=341#a341</link>
<description>

&lt;p&gt;Izgleda da je to bio car Dušan. On je imao brata Dušica (koji je umro još u izgnanstvu u Carigradu) i polubrata Simeona-Sinišu iz drugog braka Stefana Dečanskog sa vizantijskom princezom Marijom Paleolog koji je sklopljen 1324. Međutim, Simeon Siniša je rođen 1326. te je imao samo 5 godina kada je Dušan 1331. godine postao kralj.&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;Posle krunisanja 1346. godine za cara, Dušan je Sinišu, koji tada ima 20 godina, postavio za &lt;strong&gt;despota&lt;/strong&gt; (titula posle carske u vizantijskoj hijerarhiji) i dao mu Epir na upravljanje.&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;I mada je Siniša, posle Dušanove smrti 1355. godine, ratovao sa Urošem V za presto i izgubio, sa Dušanom nije bilo rata, očigledno zbog razlike u godinama između dvojice sinova Stefana Dečanskog.&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;Stefan Dečanski je od 1321. do 1324. ratovao sa bratom od strica Vladislavom, naslednikom kralja Dragutina i pretendentom na presto, i sa Konstantinom svojim starijim polubratom i sinom kralja Milutina, koga je Milutin, po svoj prilici, odredio za naslednika.&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;Dušan je kratko ratovao sa ocem Stefanom Dečanskim, koga je bacio u tamnicu gde je umro, kažu, nasilnom smrću.&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;&lt;img alt=&quot;&quot; src=&quot;http://kif.filozofijainfo.com/wp-content/uploads/2017/06/Car_Dušan_Manastir_Lesnovo_XIV_vek_Makedonija.jpg&quot;&gt;&lt;/p&gt;</description>
<category>Istorija</category>
<guid isPermaLink="true">http://infopedija.filozofijainfo.com//338/koji-srpski-srednjevekovni-vladar-iz-roda-nemanjica-nije-ratovao-sa-sopstvenom-bracom?show=341#a341</guid>
<pubDate>Sun, 11 Jun 2017 19:53:27 +0000</pubDate>
</item>
<item>
<title>Answered: Da li Car Dušan ima spomenik u Skoplju?</title>
<link>http://infopedija.filozofijainfo.com//339/da-li-car-dusan-ima-spomenik-u-skoplju?show=340#a340</link>
<description>

&lt;p&gt;Ima, odnosno, imao je do januara 2014, &lt;a rel=&quot;nofollow&quot; href=&quot;http://www.vesti-online.com/Vesti/Ex-YU/376925/Skoplje-Sklanjaju-spomenik-cara-Dusana&quot;&gt;kada je uklonjen&lt;/a&gt;. Prethodno je grupa skopskih Albanaca pokušala da ga sruši. Spomenik (na slici) je bio jedan od 20 spomenika koji su krasili Most civilizacija. Skoplje je u toku 2013-2014 godine dobilo mnoštvo novih spomenika.&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;Da li danas stoji, ne znam.&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;&lt;img alt=&quot;&quot; src=&quot;http://kif.filozofijainfo.com/wp-content/uploads/2017/06/375760_car-dusan_iff.jpg&quot;&gt;&lt;/p&gt;</description>
<category>Istorija</category>
<guid isPermaLink="true">http://infopedija.filozofijainfo.com//339/da-li-car-dusan-ima-spomenik-u-skoplju?show=340#a340</guid>
<pubDate>Sun, 11 Jun 2017 19:34:35 +0000</pubDate>
</item>
<item>
<title>Answered: Kako je izgledao prvi bicikl?</title>
<link>http://infopedija.filozofijainfo.com//334/kako-je-izgledao-prvi-bicikl?show=335#a335</link>
<description>

&lt;p&gt;Naime, 1815. godine dogodila se erupcija vulkana Tambora u Indoneziji koja je promenila klimu u celom svetu. Leta praktično nije bilo, pa su ljudi da bi se ishranili pojeli domaću stoku, pa i konje i volove koji su služili i za prevoz.&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;Drajs je hteo da pronađe novo prevozno sredstvo u tim uslovima. Sa biciklom na slici 12. juna 1817. prešao je 8 kilometara.&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;&lt;img alt=&quot;&quot; src=&quot;http://kif.filozofijainfo.com/wp-content/uploads/2017/06/kolo.jpg&quot;&gt;&lt;/p&gt;</description>
<category>Zanimljivosti</category>
<guid isPermaLink="true">http://infopedija.filozofijainfo.com//334/kako-je-izgledao-prvi-bicikl?show=335#a335</guid>
<pubDate>Fri, 09 Jun 2017 18:24:05 +0000</pubDate>
</item>
<item>
<title>Answered: Da li su sačuvane poreske knjige iz Srbije u periodu od 1200-1459 godine?</title>
<link>http://infopedija.filozofijainfo.com//330/da-li-su-sacuvane-poreske-knjige-iz-srbije-u-periodu-od-1200-1459-godine?show=333#a333</link>
<description>

&lt;p&gt;Dubrovačke i Kotorske jesu.&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;Georgije Ostrogorski u &lt;em&gt;Serskoj oblasti&lt;/em&gt; kaže da su dubrovački arhivi &lt;strong&gt;&lt;em&gt;jedini&lt;/em&gt; izvor&lt;/strong&gt; za period vladavine kralja Vukašina (1366-1371).&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;&quot;Трговачки обрачуни у Дубровнику и Котору у другој половини XIII и првој XIV века показују тај словенски прираст у довољној мери.&quot; (Vladimir Ćorović)&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;U Leksikonu srpskog srednjeg veka (autori Sima Ćirković i Rade Mihaljičić) piše:&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;&quot;Не знамо у којој мери је то /чување једног примерка пресуде код судије, како је налагао Душанов законик/ било остварено, &lt;strong&gt;јер нам судске исправе Душановог доба нису сачуване. &lt;/strong&gt;У једном дубровачком документу спомињу се ге§151п канцеларије Стефана Вукчића Косаче.&quot;&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;на истом месту пише о ово:&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;&lt;strong&gt;&quot;У Дубровнику се од XIII века преузимају нотарске књиге и чувају као својина Општине, од XIV века у посебној просторији, у орманима или сандуцима.&lt;/strong&gt; У Дубровнику је било уобичајено да се старе повеље, чуване у катедралној цркви, прегледају када би се водили преговори или кад је требало израдити нацрт нове повеље.&quot;&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;</description>
<category>Istorija</category>
<guid isPermaLink="true">http://infopedija.filozofijainfo.com//330/da-li-su-sacuvane-poreske-knjige-iz-srbije-u-periodu-od-1200-1459-godine?show=333#a333</guid>
<pubDate>Wed, 07 Jun 2017 16:32:46 +0000</pubDate>
</item>
<item>
<title>Answered: Postoji li online biblioteka sa delima i dokumentima iz srpskog srednjeg veka (1200-1459)?</title>
<link>http://infopedija.filozofijainfo.com//331/postoji-li-online-biblioteka-sa-delima-i-dokumentima-iz-srpskog-srednjeg-veka-1200-1459?show=332#a332</link>
<description>

&lt;p&gt;Postoji online projekat &lt;a rel=&quot;nofollow&quot; href=&quot;http://rastko.rs/&quot;&gt;rastko.rs&lt;/a&gt; (Biblioteka srpske kulture) koji traje već duže vreme i sadrži dosta materijala.&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;Njegova mana je što nije naučni projekat pa meša religijske, naučne, pseudo-naučne i istorijske tekstove.&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;Na &lt;a rel=&quot;nofollow&quot; href=&quot;http://www.promacedonia.org/viinj/index.htm&quot;&gt;ovom linku&lt;/a&gt; nalazi se link na zbornik (6 tomova)&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;VIZANTISJKI IZVORI ZA ISTORIJU NARODA JUGOSLAVIJE&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;koji je Srpska akademija nauka skupljala od 1955 do 1986. godine.&lt;/p&gt;</description>
<category>Istorija</category>
<guid isPermaLink="true">http://infopedija.filozofijainfo.com//331/postoji-li-online-biblioteka-sa-delima-i-dokumentima-iz-srpskog-srednjeg-veka-1200-1459?show=332#a332</guid>
<pubDate>Wed, 07 Jun 2017 11:31:43 +0000</pubDate>
</item>
<item>
<title>Answered: Koliko u Srbiji ima registrovanih putničkih automobila?</title>
<link>http://infopedija.filozofijainfo.com//327/koliko-u-srbiji-ima-registrovanih-putnickih-automobila?show=328#a328</link>
<description>

&lt;p&gt;Prema podazima državnog Zavoda za statistiku u 2015 godini bilo je 1.833.219 registrovanih putničkih automobila.&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;S obzirom da je Srbija tada imala 7.098.000 stanovnika, to znači da &lt;strong&gt;25.8% stanovnika Srbije ima automobil.&lt;/strong&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;Pogledajte evropske odnose:&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;broj vozila na 1000 stanovnika&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;Srbija 258&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;Italija 610&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;Slovenija 518&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;Rumunija 246&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;&lt;img alt=&quot;&quot; src=&quot;http://dvogled.rs/wp-content/uploads/2017/06/brojautaPS.jpeg&quot;&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;&lt;img alt=&quot;&quot; src=&quot;http://dvogled.rs/wp-content/uploads/2017/06/483px-Figure_2_Number_of_passenger_cars_per_1000_inhabitants_2015.png&quot;&gt;&lt;img alt=&quot;&quot; src=&quot;http://dvogled.rs/wp-content/uploads/2017/06/Table_2_Passenger_cars_number.png&quot; style=&quot;height:651px; width:540px&quot;&gt;&lt;/p&gt;</description>
<category>Ekonomija</category>
<guid isPermaLink="true">http://infopedija.filozofijainfo.com//327/koliko-u-srbiji-ima-registrovanih-putnickih-automobila?show=328#a328</guid>
<pubDate>Tue, 06 Jun 2017 10:45:04 +0000</pubDate>
</item>
<item>
<title>Answered: Koliko je privreda Srbije porasla u periodu 2014-2016?</title>
<link>http://infopedija.filozofijainfo.com//325/koliko-je-privreda-srbije-porasla-u-periodu-2014-2016?show=326#a326</link>
<description>

&lt;p&gt;Prema danas objavljenom &lt;a rel=&quot;nofollow&quot; href=&quot;http://pubdocs.worldbank.org/en/273451493655501682/Global-Economic-Prospects-June-2017-Regional-Overview-ECA.pdf&quot;&gt;izveštaju Svetske banke&lt;/a&gt;, privreda Srbije porasla je u ovom periodu 1.75%.&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;To je najmanji rast u regionu.&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;Rast BDP 2014-2106:&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;Makedonija &amp;nbsp; &amp;nbsp;&amp;nbsp; 10.1%&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;Crna Gora&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; &amp;nbsp;&amp;nbsp; 7.9%&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;BiH&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; 7%&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;Hrvatska &amp;nbsp; &amp;nbsp; &amp;nbsp; &amp;nbsp; 4.1%&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;Albanija&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; 7.8%&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;Rumunija&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; 11.8%&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;&lt;strong&gt;SRBIJA&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; 1.75%&lt;/strong&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;&lt;strong&gt;&lt;img alt=&quot;&quot; src=&quot;http://dvogled.rs/wp-content/uploads/2017/06/wbakBDP.png&quot;&gt;&lt;/strong&gt;&lt;/p&gt;</description>
<category>Ekonomija</category>
<guid isPermaLink="true">http://infopedija.filozofijainfo.com//325/koliko-je-privreda-srbije-porasla-u-periodu-2014-2016?show=326#a326</guid>
<pubDate>Mon, 05 Jun 2017 14:59:35 +0000</pubDate>
</item>
<item>
<title>Answered: Koja je zgrada, po broju m2, najveća u Beogradu?</title>
<link>http://infopedija.filozofijainfo.com//238/koja-je-zgrada-po-broju-m2-najveca-u-beogradu?show=323#a323</link>
<description>

&lt;p&gt;Zgrada koju stanari zovu Lamela i nalazi se pored Šest kaplara na Novom Beogradu, preko puta hotela Hajat je sigurno kandidat.&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;Ona je najduža zgrada na Balkanu, dugačka 972.5 m.&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;&lt;a rel=&quot;nofollow&quot; href=&quot;http://www.politika.rs/sr/clanak/381913/Pogledi/U-odbranu-novobeogradskog-meandra&quot;&gt;Članak u Politici&lt;/a&gt; o &quot;meandru&quot; kako se zgrada još naziva.&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;&lt;img alt=&quot;&quot; src=&quot;http://dvogled.rs/wp-content/uploads/2017/06/Meander-u-novobeogradskom-Bloku-21_FotoAndjelkovicGoran_2005.jpg&quot;&gt;&lt;/p&gt;</description>
<category>Zanimljivosti</category>
<guid isPermaLink="true">http://infopedija.filozofijainfo.com//238/koja-je-zgrada-po-broju-m2-najveca-u-beogradu?show=323#a323</guid>
<pubDate>Mon, 05 Jun 2017 11:43:19 +0000</pubDate>
</item>
<item>
<title>Answered: Da li se u Dušanovom zakoniku pominje prostitucija?</title>
<link>http://infopedija.filozofijainfo.com//319/da-li-se-u-dusanovom-zakoniku-pominje-prostitucija?show=322#a322</link>
<description>

&lt;p&gt;Izgeda da ne. Jedino mesto koje se dotiče teme seksa, je ono u kome se oštro zabranjuje silovanje i &quot;blud&quot;.&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;U Južnoj Francuskoj i Italiji prostitucija je u Dušanovo vreme (14. vek) bila raširena i tolerisana, prostituke su plaćale porez i imale građanska prava (pojavljivanje na sudu, sklapanje ugovora).&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;&lt;img alt=&quot;&quot; src=&quot;http://dvogled.rs/wp-content/uploads/2017/06/o_bludu_Dusanov_zakonik.png&quot;&gt;&lt;/p&gt;</description>
<category>Istorija</category>
<guid isPermaLink="true">http://infopedija.filozofijainfo.com//319/da-li-se-u-dusanovom-zakoniku-pominje-prostitucija?show=322#a322</guid>
<pubDate>Mon, 05 Jun 2017 11:18:05 +0000</pubDate>
</item>
<item>
<title>Answered: U kojim gradovima u Srbiji postoje javni akvarijumi?</title>
<link>http://infopedija.filozofijainfo.com//320/u-kojim-gradovima-u-srbiji-postoje-javni-akvarijumi?show=321#a321</link>
<description>

&lt;p&gt;U prostorijama Prirodno-matematičkog fakulteta u Kragujevcu nalazi se &lt;strong&gt;prvi javni slatkovodni akvarijum&lt;/strong&gt; u Srbiji, otvoren za pojedinačne i grupne posete (ekskurzije).&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;&lt;a rel=&quot;nofollow&quot; href=&quot;https://www.utnv.org/akvarijum-u-kragujevcu-turisticka-atrakcija/&quot;&gt;https://www.utnv.org/akvarijum-u-kragujevcu-turisticka-atrakcija/&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;</description>
<category>Zanimljivosti</category>
<guid isPermaLink="true">http://infopedija.filozofijainfo.com//320/u-kojim-gradovima-u-srbiji-postoje-javni-akvarijumi?show=321#a321</guid>
<pubDate>Mon, 05 Jun 2017 09:53:19 +0000</pubDate>
</item>
<item>
<title>Answered: Da li je despot Stefan Lazarević ratovao na strani Turaka?</title>
<link>http://infopedija.filozofijainfo.com//316/da-li-je-despot-stefan-lazarevic-ratovao-na-strani-turaka?show=317#a317</link>
<description>

&lt;p&gt;Despot Stefan Lazarević je učestvovao u tri velike bitke zajedno sa turskim trupama predvođenim sultanom &lt;strong&gt;Bajazitom I. &lt;/strong&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;Prva bitka je bitka na Rovinama u Rumuniji iz 1395. godine između vlaškog vojvode Mirče Starijeg i vojske Bjazita I gde su na turskoj strani, osim vojske Stefana Lazareviča i vitezovi Marka Mrnjavčevića (Marka Kraljevića iz narodnih pesama). Ovu bitku je turska strana izgubila, a Marko gine u ovoj bici.&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;Druga bitka je bitka kod &lt;strong&gt;Nikopolja&lt;/strong&gt; (prikazana na slici) na Dunavu u Bugarskoj 1396. godine. Ova bitka smatra se poslednjom bitkom u okviru krstaških ratova. Na jednoj strani bila je krstaška vojska predvođena Žigmundom Luksemburškim a na drugoj turska vojska sa trupama vazala, među kojima je bilo i 5000 konjanika Stefana Lazarevića. Krstaši su izgubili, a nemački izvori kažu da su Stefanovi vitezovi odigrali ključnu ulogu.&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;Treća bitka je čuvena bitka kod &lt;strong&gt;Angore&lt;/strong&gt; (današnje Ankare) iz 1402. godine. Sukobila se vojska mongolskog emira Tamerlana (Timura) i Bajazitove trupe među kojima je bio i Stefan sa svojim konjanicima. Turska strana je poražena, a Bajazit zarobljen, što je umnogome oslabilo tursku stranu u sledećim decenijama u kojima traju ratovi između četvorice Bajazitovih sinova.&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;Na povratku iz ove bitke, Stefan Lazarević od oslabljenog cara u opkoljenom Carigradu dobija titulu despota i vraća se u Srbiju.&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;(Čini se da je ratovanje i savezništvo u srednjem veku bilo u potpunosti podređeno trenutnim interesima velikaša i da je sasvim normalno bilo praviti savezništva na svim stranama ako to omogućava opstanak, kao i razvrgavati ta savezništva iz istog razloga. Ovo važi čak i za odnose među braćom koji su takođe u potpunosti podređeni interesima, pa je u celoj Evropi i u Turskoj normalno da braća ratuju i da jedan brat pogubi konkurente.)&lt;/p&gt;</description>
<category>Istorija</category>
<guid isPermaLink="true">http://infopedija.filozofijainfo.com//316/da-li-je-despot-stefan-lazarevic-ratovao-na-strani-turaka?show=317#a317</guid>
<pubDate>Sat, 03 Jun 2017 11:25:35 +0000</pubDate>
</item>
<item>
<title>Answered: Gde se u Srbiji nalazi ovaj toranj?</title>
<link>http://infopedija.filozofijainfo.com//314/gde-se-u-srbiji-nalazi-ovaj-toranj?show=315#a315</link>
<description>

&lt;p&gt;Kula je deo tvrđave u Baču na zapadu Vojvodine. Deo je jedine sačuvane srednjovekovne tvrđave u Vojvodini.
&lt;br&gt;
&lt;br&gt;Tvrđava Bač sagrađena je u 14. veku, a razorena u 18 za vreme Rakocijeve bune. Za njen položaj važna je blizina plovne reke - Dunava.
&lt;br&gt;
&lt;br&gt;Po mestu Bač, Bačka je dobila ime.&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;&lt;img alt=&quot;&quot; src=&quot;http://dvogled.rs/wp-content/uploads/2017/06/Bač_fortress_Bačka_tvrđava.jpg&quot;&gt;&lt;/p&gt;</description>
<category>Zanimljivosti</category>
<guid isPermaLink="true">http://infopedija.filozofijainfo.com//314/gde-se-u-srbiji-nalazi-ovaj-toranj?show=315#a315</guid>
<pubDate>Fri, 02 Jun 2017 09:37:41 +0000</pubDate>
</item>
<item>
<title>Answered: U kojoj crkvi u Srbiji postoji replika Tajne večere Leonarda da Vinčija?</title>
<link>http://infopedija.filozofijainfo.com//312/u-kojoj-crkvi-u-srbiji-postoji-replika-tajne-vecere-leonarda-da-vincija?show=313#a313</link>
<description>

&lt;p&gt;Potpuno verna kopija Leonardove Tajne večere u manastiru Kovilj se nalazi naslikana na ikonostasu, u centralnom delu, odmah ispod slike Svetog Trojstva. Slika Sv. Trojstva predstavlja neobičnost u srpskom pravoslavnom ikonoslikarstvu po tome što figurativno prikazuje u ljudskom obličju likove Oca, Sina i Sv. duha.&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;&lt;img alt=&quot;&quot; src=&quot;http://dvogled.rs/wp-content/uploads/2017/06/koviljLD.jpg&quot;&gt;&lt;img alt=&quot;&quot; src=&quot;http://dvogled.rs/wp-content/uploads/2017/06/trojica_kovilj.jpg&quot;&gt;&lt;img alt=&quot;&quot; src=&quot;http://dvogled.rs/wp-content/uploads/2017/06/ikonKovilj.jpg&quot;&gt;&lt;/p&gt;</description>
<category>Umetnost</category>
<guid isPermaLink="true">http://infopedija.filozofijainfo.com//312/u-kojoj-crkvi-u-srbiji-postoji-replika-tajne-vecere-leonarda-da-vincija?show=313#a313</guid>
<pubDate>Thu, 01 Jun 2017 22:41:43 +0000</pubDate>
</item>
<item>
<title>Answered: Kada se pojavila kraljica kao figura u šahu?</title>
<link>http://infopedija.filozofijainfo.com//310/kada-se-pojavila-kraljica-kao-figura-u-sahu?show=311#a311</link>
<description>

&lt;p&gt;Izgleda da se pojavila okoo 1000 godiine nove ere, u Evropi. Prema odličnoj knjizi &lt;em&gt;Rođenje šahovske kraljice&lt;/em&gt; prvi opis šaha u kome se umesto vezira pojavljuje kraljica je &lt;em&gt;Ajnzidelnska poema&amp;nbsp; &lt;/em&gt;koji je sastavio jedan švajcarski monah. U to vreme dve su kraljice bile moćne &lt;strong&gt;Adelaida&lt;/strong&gt; (931-999), supruga cara Svetog rimskog carstva Otona I i vizantijska princeza &lt;strong&gt;Teofano&lt;/strong&gt; (955-991) koja je bila žena Otona II. Obe kraljice su jedno vreme vladale same kao regentinje. Pošto se u Vizantiji šah već dugo igrao, verovatnije je da je Teofano popularisala ovu igru. Međutim, šahovska kraljica je tada bila među slobijim figurama. Mogla je da se kreće samo jedno mesto ukoso.&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;Moćna šahovska kraljica koja može da se kreće po celoj tabli koliko želi nastala je tek krajem 15. veka. verovatno po modelu španske kraljice &lt;strong&gt;Izabele I kastiljske&lt;/strong&gt; (1451-1504).&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;&lt;strong&gt;Princeza Teofano&lt;/strong&gt; (funfact: princezu Teofano su smatrali oholom i sklonom luksuzu jer je volela da se kupa svaki dan)&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;&lt;img alt=&quot;&quot; src=&quot;http://dvogled.rs/wp-content/uploads/2017/05/Theophanu-kraljica.jpg&quot; style=&quot;height:472px; width:339px&quot;&gt;&lt;/p&gt;</description>
<category>Zanimljivosti</category>
<guid isPermaLink="true">http://infopedija.filozofijainfo.com//310/kada-se-pojavila-kraljica-kao-figura-u-sahu?show=311#a311</guid>
<pubDate>Mon, 29 May 2017 20:41:38 +0000</pubDate>
</item>
<item>
<title>Answered: Koliko se društvene nauke razlikuju od prirodnih?</title>
<link>http://infopedija.filozofijainfo.com//308/koliko-se-drustvene-nauke-razlikuju-od-prirodnih?show=309#a309</link>
<description>

&lt;p&gt;Odgovor na YT kanalu Infopedija&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;&lt;a rel=&quot;nofollow&quot; href=&quot;https://www.youtube.com/watch?v=TIZU06E2RoI&quot;&gt;https://www.youtube.com/watch?v=TIZU06E2RoI&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;</description>
<category>Filozofija</category>
<guid isPermaLink="true">http://infopedija.filozofijainfo.com//308/koliko-se-drustvene-nauke-razlikuju-od-prirodnih?show=309#a309</guid>
<pubDate>Fri, 26 May 2017 10:15:22 +0000</pubDate>
</item>
<item>
<title>Kog porekla je margarin</title>
<link>http://infopedija.filozofijainfo.com//307/kog-porekla-je-margarin</link>
<description>Kog porekla je margarin</description>
<category>Hemija</category>
<guid isPermaLink="true">http://infopedija.filozofijainfo.com//307/kog-porekla-je-margarin</guid>
<pubDate>Thu, 11 May 2017 09:26:26 +0000</pubDate>
</item>
<item>
<title>Sta su lipidi</title>
<link>http://infopedija.filozofijainfo.com//306/sta-su-lipidi</link>
<description></description>
<guid isPermaLink="true">http://infopedija.filozofijainfo.com//306/sta-su-lipidi</guid>
<pubDate>Thu, 11 May 2017 09:23:04 +0000</pubDate>
</item>
<item>
<title>Answered: Kada pas postaje agresivan?</title>
<link>http://infopedija.filozofijainfo.com//188/kada-pas-postaje-agresivan?show=304#a304</link>
<description>Pas postaje agresivan uglavnom kad se oseća ugroženo, on ili njegov čopor/teritorija. Napadi psa na čoveka &amp;quot;iz čista mira&amp;quot; su izuzetno retki i tada su najčešće izazvani nekom prethodnom traumom, nekim lošim iskustvom. Pritom, ako govorimo o rasnim psima, postoje rase koje su sklonije instinktivnom ponašanju i posle treninga/dresure od drugih. Međutim, kao i kod mnogih drugih živih bića (uključujući i ljude), ponašanje jedinke može da bude različito iako su spoljni uslovi naizgled isti. Ne ponaša se isto pas koji je opušten, sit, odmoran, gladan, uplašen, iscrpljen, pod stresom. Čak i psi rasa koje smatramo za pitome mogu da postanu agresivni ako im nije omogućen odgovarajući život. Mnogi zlatni ritriveri mogu da budu opasni ako ih stalno držite u dvorištu, bez ljudskog društva, border koliji koji žive u stanu i nemaju dovoljno svakodnevnog istrčavanja, itd. I na kraju, psi su uglavnom životinje čopora. Socijalizacija pasa je veoma bitan faktor za vlasničke pse i nesocijalizovani psi predstavljaju veći rizik od socijalizovanih. Zbog ovih razloga nema egzaktnih odgovora na ovo pitanje,</description>
<category>Ljubimci</category>
<guid isPermaLink="true">http://infopedija.filozofijainfo.com//188/kada-pas-postaje-agresivan?show=304#a304</guid>
<pubDate>Mon, 24 Apr 2017 13:41:46 +0000</pubDate>
</item>
<item>
<title>Answered: Koliko traju i odakle kreću mogući usponi na planinu Rtanj?</title>
<link>http://infopedija.filozofijainfo.com//302/koliko-traju-i-odakle-krecu-moguci-usponi-na-planinu-rtanj?show=303#a303</link>
<description>Ima više načina da se popnete na Rtanj, a ja ću opisati dva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Jedan, teži način kreće iz sela Rtanj do koga se stiže tako što se sa puta Paraćin Zaječar skrene desno kod motela Balašević.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U samom selu praktično postoji samo jedna sporedna ulica, u koju se ulazi kada se skrene desno sa glavnog puta kroz selo, nekoliko metara posle centra sela u kome se se nalaze restoran i hostel. Kada tom sporednom ulicom produžite do njenog kraja, onda skrenete levo i izlatite na zemljani seoski put kojim počinje planinarska staza. Kasnije pratite planinarske oznake. Za uspon vam je potrebno, ako ste prosečne kondicije, oko 3.5 sata, od toga oko 1.5 za uspon na samu piramidu Rntja i vrh Šiljak. Put je prijatan, najpre kroz šumu, a onda preko gole piramide.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Drugi način je da Rtnju priđete sa južne strane. Sada bi trebalo da se isključite sa auto-puta Beograd Nić kod Aleksinca, a onda da sa puta Aleksinac-Sokobanja skrenete levo prema selima Mužinac i Vrmdža. Selo mužinac je početak samog pešačkog uspona (može se i malo dalje kolima ići). Sada ne morate savladavati greben koji postoji sa istočne strane iz pravca sela Rtanj, pa je pešačenje lakše dok ne dođete pred piramidu, gde se dve staze susreću, pa je nastavak isti kao i pri prvom usponu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kada se popnete, bićete nagrađeni planinskim vazduhom i pogledom na pola Srbije. Vidi se Stara Planina, Suva planina, Kopaonik, Jastrebac i kučajske planine, Sokobanja, Bor, Boljevac i Zaječar.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za spuštanje sa Rtnja, koje je povremeno jednako naporno kao i uspon, potrebno vam je oko 2.5 sata do sela Rtanj i možda i sat manje do Mužinca na drugoj strani.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prijatno penjanje!</description>
<category>Planinarenje</category>
<guid isPermaLink="true">http://infopedija.filozofijainfo.com//302/koliko-traju-i-odakle-krecu-moguci-usponi-na-planinu-rtanj?show=303#a303</guid>
<pubDate>Mon, 24 Apr 2017 11:53:11 +0000</pubDate>
</item>
<item>
<title>Answered: Da li je u Srbiji neko dobio odstetu zbog optuzbe da je izdajnik?</title>
<link>http://infopedija.filozofijainfo.com//298/da-li-je-u-srbiji-neko-dobio-odstetu-zbog-optuzbe-da-je-izdajnik?show=301#a301</link>
<description>Ako niko nije dobio odštetu, onda ili niko nije nikad tužio ili presuda nikad nije bila u korist etiketiranog.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
To znači da su svi koji su koristili optužbu praktično bezbedni.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
S obzirom na brojnost ovakvih etikatea, može se reći da je etiketa &amp;quot;izdajnik&amp;quot; u osnovi političkog sistema.</description>
<category>Politika</category>
<guid isPermaLink="true">http://infopedija.filozofijainfo.com//298/da-li-je-u-srbiji-neko-dobio-odstetu-zbog-optuzbe-da-je-izdajnik?show=301#a301</guid>
<pubDate>Mon, 20 Mar 2017 17:20:00 +0000</pubDate>
</item>
<item>
<title>Answered: U kome periodu istorije Evrope su se nosile naglašene, veštačke perike?</title>
<link>http://infopedija.filozofijainfo.com//299/u-kome-periodu-istorije-evrope-su-se-nosile-naglasene-vestacke-perike?show=300#a300</link>
<description>

&lt;p&gt;Izgleda da je modu uveo Luj XIV koji je vladao od 1643-1715 godine. Wikipedija kaže da je to najduža vladavina nekog monarha u evropskoj istoriji duga 72 godine i 110 dana. Imao je vremena za postavljanje trendova. Njegov unuk Luj XV već je nosio drugačiju frizuru.&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;Ako vidite nekoga sa ovakvom perikom, na primer Isaka Njutna, ili Gotfrida Vilhelma Lajbnica, on je bio savremnik Luja XIV.&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;&lt;img alt=&quot;&quot; src=&quot;http://kif.filozofijainfo.com/wp-content/uploads/2017/03/luj-xiv1.jpg&quot; style=&quot;height:394px; width:700px&quot;&gt;&lt;/p&gt;</description>
<category>Običaji</category>
<guid isPermaLink="true">http://infopedija.filozofijainfo.com//299/u-kome-periodu-istorije-evrope-su-se-nosile-naglasene-vestacke-perike?show=300#a300</guid>
<pubDate>Fri, 17 Mar 2017 23:12:14 +0000</pubDate>
</item>
<item>
<title>Koje supstance i u kojim zapreminama odnosno masama treba upotrebiti za pripremu 100ml pufera cija pH vrednost 2?</title>
<link>http://infopedija.filozofijainfo.com//297/koje-supstance-i-u-kojim-zapreminama-odnosno-masama-treba-upotrebiti-za-pripremu-100ml-pufera-cija-ph-vrednost-2</link>
<description>Na raspolaganju su čvrsti Na2HSO3, NaNO2, HCOONa, NaHCO3, Na2SO3 i Na2CO3, kao i rastvori sumporaste, azotaste, mravlje i ugljene kiseline koncentracije 1 mol/dm3.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ka1(H2SO3) = 1,3*10^-2 mol/dm3&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ka2(H2SO3) = 6,3*10^-8 mol/dm3&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ka(HNO2) = 5*10^-4 mol/dm3&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ka(HCOOH) = 1,6*10^-4 mol/dm3&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ka1(H2CO3) = 5*10^-7 mol/dm3&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ka2(H2CO3) = 5*10^-11 mol/dm3</description>
<category>Hemija</category>
<guid isPermaLink="true">http://infopedija.filozofijainfo.com//297/koje-supstance-i-u-kojim-zapreminama-odnosno-masama-treba-upotrebiti-za-pripremu-100ml-pufera-cija-ph-vrednost-2</guid>
<pubDate>Thu, 09 Feb 2017 23:54:36 +0000</pubDate>
</item>
</channel>
</rss>